Portfolio Masonry Boxed

V novem letu si želimo več sreče

V novem letu si želimo več sreče

V novem letu si želimo več sreče –  vir Finance dne 15.12.2015, avtorica: Andreja Motaln, povezavana članek tukaj

TAJNA FORMULA NIKICE GABRIĆA: Posvećenost, fokus, strast i vizija!

  • poduzetnici su otkrili koji su najznačajniji faktori poslovnog i privatnog uspjeha

  • savjetovali su kako pronaći viziju i što činiti kako bismo poticali kreativnost i poduzetnički duh

Avtor: Z.R. dne 21.05.2015 / 17:32

Vir: http://www.nacional.hr/clanak/gospodarstvo/12910/tajna-formula-nikice-gabrica-posvecenost-fokus-strast-i-vizija?

Natalie C. Postruznik, Ranko Rajovic, Mirna Radosevic, Aleksandra Kolaric, Nikica Gabric

Natalie C. Postruznik, Ranko Rajovic, Mirna Radosevic, Aleksandra Kolaric, Nikica Gabric

Tijekom okruglog stola govornici su podijelili svoja poslovna iskustva, ali i razmišljanja o problemima današnjice. Mirna Radošević, predsjednica Uprave i glavni strateg farmaceutske kompanije Salveo za središnju i istočnu Europu, dr. Ranko Rajović, predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa, Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i prof. dr. Nikica Gabrić, osnivač i direktor privatne oftalmološke klinike Svjetlost, te moderatorica M.A. Natalie C. Postružnik, dvostruka najbolja predavateljica DOBA Fakulteta po izboru studenata, osnivačica i direktorica Nikrmana, voditeljica europskoga projekta Include.All za udrugu Manager Slovenije imali su zadaću donijeti zaključke o tome kako se pojedinci kao i organizacije trebaju prilagođavati promjenama koje je donijela kriza te kako se pripremiti za izazove budućnosti. Najvažnije teme bile su o tome kako stvoriti kreativne mlade ljude, kako voditi i motivirati zaposlenike, te kako kreirati viziju koja će donijeti ugled i stvoriti uspješnu kompaniju.

Intuicija i srce prije razuma

O tome kako postići poslovni uspjeh i viziju dr. Nikica Gabrić je podijelio osobna iskustva: «Četiri najvažnija faktora uspjeha su fokus, posvećenost, strast i vizija, a najvažnija životna operacija je dijeljenje. Dijeljenje s ljudima je investiranje, a što više čovjek dijeli, više će imati. Mogu reći da sam danas uspješan zato što radim što volim, a to je razlog moje motivacije i strasti prema poslu. I uvijek slušam svoju intuiciju – većinu odluka donio sam srcem, a ne razumom.»

O temi suočavanja s gospodarskom krizom, svi su se govornici složili da je kriza prilika, a Mirna Radošević je opisala svoje vlastito iskustvo: «Veliku životnu lekciju naučila sam kad sam nakon 10 godina rada u jednoj tvrtki dobila otkaz. No, iako se ta situacija činila kao moja osobna kriza, zapravo mi je pomogla da naučim i omogućila da napredujem u karijeri. Gospodarska kriza je, po mom mišljenju, stvar prošlosti. Danas menadžeri i vlasnici kompanija trebaju krizu osvijestiti, suočiti se s novom situacijom, zasukati rukave, napraviti strategiju i drugačije pristupiti tržištu. Sada je važno razvijati se kako bismo se mogli nositi s izazovima koji dolaze u budućnosti.”

Povjerenje u suradnike

Dok se govorilo o ulozi lidera u organizaciji dr. Ranko Rajović je objasnio: «U svakom timu je najvažnije povjerenje, pa lider mora imati povjerenje svojih ljudi. Također, on mora biti požrtvovan i raditi u interesu drugih.» dok je Mirna Radošević dodala: «U našem društvu nedostaje karakternih lidera s integritetom. Zato je važno da menadžeri njeguju etičnost u poslovanju i o tome jasno komuniciraju unutar svojih organizacija.»

Aleksandra Kolarić govorila je o važnosti komunikacije za uspjeh: «Komunikacija je ključna kako u životu tako i u biznisu. Pravi menadžer i lider mora biti dobar, ali prije sve vjerodostojan komunikator čije su poruke jasne, jednoznačne, pravovremene i potpune». Dr. Nikica Gabrić rekao je kako je za vođenje i motiviranje ljudi najvažnije stvoriti partnerstvo i to ne u smislu materijalnih pogodnosti: «Partnerstvo znači da vlasnik ili direktor odabire ljude koji posjeduju sposobnosti koje on nema te im iskazuje lojalnost, poštivanje i zahvalnost. Isto tako, važno je stvaranje odgovornosti jer zaposlenici koji se osjećaju da su korisni i važni ne odlaze. To je ključ uspješnih kompanija» te dodao: «Žao mi je što je danas previše ljudi u Hrvatskoj koji ne vjeruju u bolju budućnost i nemaju želja ni projekata. No, svatko je kovač svoje sreće i ljudi trebaju znati da moraju investirati u sebe, biti poduzetni i sami pokretati promjene.»

Djecu od malena učiti kreativnosti

Ranko Rajović istaknuo je kako promjene u društvu moraju početi od obrazovanja te da je potrebno drugačije učiti djecu kako bi postali kreativni ljudi, spremni za zanimanja 21. stoljeća koja do nedavno nisu ni postojala: «Istraživanja pokazuju da znanje djece u Europi stagnira tj. da nemaju funkcionalno znanje. Djecu od malih nogu treba učiti da misle, a ne da uče napamet, jer će jedino tako biti kreativni i stvarati ideje. Istraživanja također pokazuju da će po razini funkcionalnog znanja današnji 15-godišnjaci biti produktivni tek za 20 godina. To je problem naših obrazovnih sustava koji ne potiču učenje kroz igru i asocijacije i kreativno razmišljanje. Dokazano je da kroz učenje uz igru mozak najbolje radi. Kod Kineza je to potpuno drugačije – razlog uspjeha azijskog tržišta je upravo u tome što oni koriste drugačije dijelove mozga i drugačije povezuju informacije. Poslovni ljudi u Europi mogu se kognitivno razvijati kako bi ostvarili uspjeh i naučiti koristiti druge dijelove mozga, no na tome treba uporno raditi».

U zaključku su sudionici diskusije poslali ključne poruke o tome što svaki pojedinac treba učiniti za bolje sutra, a najviše su naglasili kako ljudi moraju osvijestiti da sve promjene potiču od njih samih, da trebaju težiti ka tome da svatko odlučuje o sebi, a ne da drugi odlučuju za njih i da svaka osoba može utjecati na promjene i sebi stvoriti bolju budućnost.

Okrugli stol - razgovor s publikom

Okrugli stol – razgovor s publikom

Inženirji bomo!

promocija-tehničnih-naravoslovnih-poklicev

promocija-tehničnih-naravoslovnih-poklicev

Vir: www.druga.si

Magnetki namesto

magnetki-namesto-slovenskega-zajtrka

Povsem odkrito napisano, sita sem kolumen, ki samo kritizirajo, po štajersko ”šimfajo”, in dlakocepsko iščejo napake v sistemu, okolju, organizacijah, politiki, šolstvu in tako naprej.

Tako je ta kolumna neke vrste bistroumni nesmisel (oksimoron), ki so ga porodili dogodki 16. novembra. Dan, ko bi naj otrokom v vrtcih in šolah postregli z doma pridelano slovensko hrano. Dan, ko bi naj otroci spoznavali pomen samooskrbe. Dan, ki bi naj slavil slovenske predelovalce in pridelovalce hrane. Dan, ko bi naj razmišljali o zdravi pripravi, sestavi, porabi, pomenu … hrane.

No, letos so naši otroci okusili večinoma le grenki magnet … pa ne prehitevajmo, gremo lepo po vrsti.

Dejstvo št. 1: Imamo dan, ki je posvečen Tradicionalnemu slovenskemu zajtrku.
Vlada je razglasila dan slovenske hrane, ki bo obeležen vsak tretji petek v novembru, letos naj bi slovenski zajtrk hrustali 16. novembra.

Dejstvo št. 2: V Sloveniji je (gospodarska) kriza.
Če so še lani napovedovali gospodarsko rast v Sloveniji že za leto 2013, je ta napoved sedaj bistveno drugačna – padli bomo še globlje v krizo, rast bo negativna.

Dejstvo št. 3: Letošnje leto je bilo katastrofalno.
Spomladi pozeba, poleti suša (in mestoma toča), jeseni poplave.
Zato je hrane bistveno manj … Kako je že s samooskrbo Slovenije? Naj bi bila le 35-odstotna. Zato tudi vsi tisti organizatorji (pobudnik tradicionalnega zajtrka naj bi bila Čebelarska zveza) niso mogli zagotoviti donatorsko dobavljene hrane.

Posledica št. 1: Ne gre več brezplačno.
Kot so sporočili na ministrstvu, so zato organizacijo (brezplačnega) slovenskega zajtrka prepustili vsaki šoli in vrtcu posebej.

Posledica št. 2. Magnetki in zgibanka.
Moj otrok je domov prinesel magnetek in zgibanko o pomenu zdrave prehrane. Na krožniku pa ni bilo ničesar. Vprašanje: koliko stane 300.000 zgibank in magnetkov, ki so jih bojda razdelili po OŠ in vrtcih? Tudi če je vsak le 50 centov, to pomeni 150.000 evrov. Zagotovo ne zadostuje za zdrav zajtrk (kot mama, ki vsako jutro poskušam skuhati dober, zdrav okusen obrok, vem, da ga s 50 centi po ”glavi” ne morem) … vendar … a ni v tem primeru boljši rek: Manj je več? Takšnega mnenja je bila tudi učiteljica, ki je iz protesta ugriznila v magnet … češ, otroci, ”matr je dobr, kajne”?!

Posledica št. 3: Vsaj polovica otrok ni imela zdravega zajtrka.
To je moja ocena. Ni podkrepljena s kakšnimi uradnimi ali neuradnimi podatki. Morda je številka večja ali manjša. Toda namen razglasitve dneva slovenske hrane, ki bi naj bil podpora slovenskim pridelovalcem in predelovalcem hrane ter spodbujanje zavedanja in pomena domače samooskrbe, je nekako zvodenel. In tako se spet pogovarjamo o napačnih stvareh …

Kaj bi pa bile prave?
Npr. odgovori na tale vprašanja:
a) Zakaj ministrstvo nima sredstev, s katerimi bi lahko podprlo projekt Tradicionalni slovenski zajtrk?
b) Zakaj šole ne razpolagajo z dovolj sredstvi, da bi lahko same poskrbele za zdravo prehrano?
c) Zakaj starši ne morejo plačevati računov?

Vse čestitke tistim šolam in vrtcem, ki so prostovoljno in samoiniciativno poskrbele za zdrav zajtrk. Iskrene čestitke pedagoškemu in strokovnemu osebju v teh šolah. Čestitke tudi staršem (in otrokom), ki so v marsikateri šoli in vrtcu sami poskrbeli za zdravo prehrano. Čestitke za pobudo. Odlična je. Pa vendar.
Bistvo je (še vedno) skrito.

Na eni strani so tisti, ki zaslužijo nekaj tisoč (ali deset tisoč) evrov in si nikakor ne predstavljajo, kako je preživeti s 500 ali z 800 evri na mesec (pa odločajo o nas); na drugi strani pa tisti, ki jih je sram priznati, da nimajo več za šolske potrebščine. Oblačila. Hrano. Kaj šele za počitnice. Res je, zagotovo s(m)o tudi takšni, ki se nam kdaj pa kdaj ne ljubi pripraviti zdrave hrane. Ker je enostavneje poseči po hitri, po tisti že pripravljeni, po zamrznjeni … pa vendar: večina bi z veseljem kupovala visokokakovostno hrano, ekološko, po možnosti biodinamične pridelave, če bi si jo le lahko privoščila.

Mene je sram, da živim v taki državi (saj ne rabim naštevati, ne?).
Sram me je, da pišem kolumne, namesto da bi kaj konkretnega storila.

Sita sem besed.

Vir: www.razglej.se